Promé di yüli ta konmemorá abolishon di sklabitut den Reino Hulandes inkluso e aria Karibe e kolonia antiguo ku ta Sürnam. Gobièrnu di Boneiru huntu ku diferente partner kultural i ku sostén di ministerio di OCW a organisá diferente aktividat enkuanto konmemorashon nashonal di historia di sklabitut.

Riba 28 di yüni Fundashon Akademia Papiamentu huntu ku SKAL a organisá un diktado ofisial na Mangazina di Rei. E meta di e diktado tabata pa duna apresio na e echo ku Papiamentu ta un di e evidenshanan bibu di nos historia di sklabitut. Tabatin diferente personanan ku a partisipá na e aktividat, di kual Jeanne Emers, Sharité Severina i Rudina Gomes a resultá e ganadónan di e diktado. Pa dos aña konsekutivo a organisá un kompetensia di poesia bou di alumnonan di grupo 8 pa skirbi un poesia relatá na e tema di e aña. E aña aki tabata ‘E poder di nos historia’. Pa haña guia den skirbimentu di e poesianan, e skolnan por a hasi uso di material edukativo ku Rijksmuseum Amsterdam a desaroyá tokante e pasado di sklabitut hulandes i e impakto ku esaki tabatin den komunidat. E skolnan mes mester a hasi un selekshon i entregá tres poesia na SKAL. For di e poesianan akí a skohe e ganadónan.

E organisadónan di e kompetensia a pasa personalmente na e tres skolnan ganadó pa anunsiá e ganadónan i parti premio. E ganadónan di e kompetensia di poesia ta: na di tres lugá a sali skol básiko het Koraal Bonaire ku un poesia titulá ‘De slavernij – Sklabitut’, ku Nathan, Eloïse i Maxime a skirbi huntu. Na di dos lugá a sali skol básiko Aquamarin ku e bunita poesia ‘Vrijheid – Libertat’ ku Lorelei a skirbi. E promé lugá a bai pa Kolegio San Luis Beltran ku e poesia ganadó ‘Wij zijn vrij – Nos ta liber’, ku Xaishany
a skirbi.

Riba promé di yüli a tuma lugá un lektura interaktivo na Papiamentu na Plaza Beach Resort ku ta kargá e nòmber ‘E poder di nos historia’.E lektura interaktivo aki a keda organisá pa Terramar Museum. Durante di e programa tabatin presentashon di oradónan Max Elstak i Laurindo Andrea. Max Elstak a hiba un diálogo kaminda nan un manera mashá intenso i figurativo a pone atenshon na dekolonisashon di nos historia di sklabitut, oradó Laurindo a papia tokante resilensia den pasado, presente i futuro i a pone atenshon
tambe na nos hende muhénan durante sklabitut i despues. Músiko Boy Janga i amigunan a deleitá e públiko ku un pòtpuri músikal ku entre otro kantikanan di San Juan i San Pedro. Tabata un anochi informativo i interesante, kaminda públiko tabata habrí pa kompartí nan pensamentu ku otro.

Djadumingu 3 di yüli a sera e serie di aktividatnan ku un tour di bùs históriko, organisá pa Fundason Fuhikubo den kolaborashon ku School of Performing Arts Bonaire. E tour aki tabata bon bishitá ku persona di diferente desendensia kultural i edat. Boi Antoin a guia e mainta aki i a duna informashon na diferente lugá ku tin vínkulo ku nos historia di sklabitut. Tambe tabatin presentashon di e bailadónan di School of Performing Arts Bonaire na algun di e sitionan.

E grupo di trabou di Gobièrnu di Boneiru den kolaborashon ku e diferente partnernan kultural por wak bèk riba un temporada bunita tras di lomba. Lo bai prepará pa futuro aktividatnan den kuadro di e tema aki i e aña di konmemorashon den henter Reino tokante e pasado di sklabitut hulandes. Finalmente ta partisipá na pueblo di Boneiru pa pasa wak e kolekshon nobo di bukinan tokante e tópiko na biblioteka Públiko.

error

Enjoy this blog? Please spread the word :)

WordPress Cookie Plugin by Real Cookie Banner